Naslovna fotografija: Rolandhino1, Wikimedia Commons, licenca CC BY-SA 4.0
Svi znamo za utrke u Kitzbühelu, Wengenu, Alta Badiji ili Kranjskoj Gori, ali važno je znati i kako zapravo funkcionira Svjetski kup. Koje su sve discipline i kako se osvajaju bodovi? Sve ćete to saznati kroz ovaj vodič za FIS Svjetski kup u alpskom skijanju.
Što je FIS Svjetski kup?
FIS Svjetski kup najvažnije je godišnje natjecanje u alpskom skijanju. Svake zime najbolji skijaši i skijašice natječu se na stazama diljem Europe i Sjeverne Amerike, a kroz povijest utrke su se održavale i u Aziji.
Natjecanje organizira Međunarodna skijaška i snowboard federacija (FIS), a prva sezona održana je 1966./1967. godine.
Za razliku od Olimpijskih igara ili Svjetskog prvenstva, gdje se medalje osvajaju na pojedinačnim natjecanjima, Svjetski kup traje gotovo cijelu zimu. Skijaši tijekom sezone prikupljaju bodove, a oni najuspješniji na kraju osvajaju prestižne kristalne globuse.
Sezona tradicionalno počinje krajem listopada veleslalomskim utrkama na ledenjaku Rettenbach u austrijskom Söldenu, dok se završnica održava u ožujku na skijalištu koje je domaćin finala.
IZMEĐU VRATA – Jeste li znali?
Prva sezona Svjetskog kupa održana je 1966./1967., što znači da natjecanje ima 60 godina povijesti.
Četiri discipline alpskog skijanja
U Svjetskom kupu natječe se u četiri glavne discipline. Dijelimo ih na dvije tehničke, slalom i veleslalom, te dvije brzinske, superveleslalom i spust.
Svaka disciplina zahtijeva drukčiju kombinaciju tehnike, brzine, snage i hrabrosti.
Slalom (SL)
Slalom je najtehničkija disciplina alpskog skijanja. Vrata su postavljena relativno blizu jedna drugima, zbog čega skijaši moraju izvoditi kratke, brze i precizne zavoje.
Utrka se sastoji od dvije vožnje, a rezultat se dobiva zbrajanjem vremena obje vožnje.
U drugu vožnju plasira se 30 najbržih iz prve vožnje. Redoslijed je obrnut, što znači da trideseti iz prve vožnje kreće prvi, dok vodeći nakon prve vožnje nastupa posljednji među tih 30 natjecatelja.
Veleslalom (GS)
Veleslalom ima šire postavljena vrata od slaloma, što omogućuje dulje i brže zavoje.
Skijaši moraju održavati visoku brzinu, ali istovremeno precizno kontrolirati putanju kroz vrata.
Kao i u slalomu, voze se dvije vožnje, a pobjednika odlučuje njihov ukupni rezultat. Najboljih 30 iz prve vožnje nastupa u drugoj obrnutim redoslijedom.
Superveleslalom (SG)
Superveleslalom, poznatiji kao super-G, pripada brzinskim disciplinama.
Vrata su postavljena znatno šire nego u veleslalomu, a skijaši postižu velike brzine na zahtjevnim stazama s dugim zavojima i promjenama nagiba.
Za razliku od slaloma i veleslaloma, super-G ima samo jednu natjecateljsku vožnju.
Posebnost ove discipline je što skijaši prije utrke mogu pregledati stazu, ali nemaju službenu trening-vožnju po natjecateljskoj stazi, kao što je to slučaj u spustu.
Spust (DH)
Spust je najbrža disciplina alpskog skijanja, a samim time i najopasnija.
Skijaši na pojedinim dijelovima staze postižu brzine veće od 120 km/h, a na najbržim stazama i znatno više.
Spust karakteriziraju dugi zavoji, veliki skokovi i strme staze, što samo pridonosi uzbudljivosti ove discipline.
Za razliku od superveleslaloma, prije utrke spusta održavaju se službeni treninzi kako bi se natjecatelji upoznali sa stazom, a utrka se sastoji od samo jedne vožnje.
IZMEĐU VRATA – Jeste li znali?
Na poznatoj stazi Lauberhorn u Wengenu skijaši mogu postići brzine veće od 150 km/h, što je čini jednom od najbržih utrka Svjetskog kupa.
Usporedba disciplina
| Disciplina | Vrsta | Broj vožnji | Glavna karakteristika |
|---|---|---|---|
| Slalom (SL) | Tehnička | 2 | Kratki i brzi zavoji |
| Veleslalom (GS) | Tehnička | 2 | Dulji zavoji i preciznost |
| Superveleslalom (SG) | Brzinska | 1 | Velika brzina i dugi zavoji |
| Spust (DH) | Brzinska | 1 | Najveće brzine, skokovi i strme staze |
Alpska kombinacija
Alpska kombinacija dugi je niz godina bila dio Svjetskog kupa. Kao što joj samo ime govori, sastojala se od kombinacije brzinske discipline i slaloma, a pobjednika je odlučivao zbroj vremena.
Danas se održava na velikim natjecanjima, ali u obliku timske kombinacije, u kojoj dva skijaša iz iste reprezentacije dijele zadatak: jedan nastupa u spustu, a drugi u slalomu.
Kako funkcionira bodovanje Svjetskog kupa?
Za razliku od pojedinačnih velikih natjecanja poput Svjetskih prvenstava i Zimskih olimpijskih igara, u Svjetskom kupu nije važna samo jedna pobjeda, nego što bolji plasmani tijekom cijele sezone. Razlog tome je što na svakoj redovitoj utrci prvih 30 natjecatelja osvaja bodove.
Primjerice, pobjednik dobiva 100 bodova, drugoplasirani 80, a trećeplasirani 60 bodova. Bodovi se zatim postupno smanjuju sve do 30. mjesta, koje donosi jedan bod.
Koliko bodova donosi pojedini plasman?
| Plasman | Bodovi |
|---|---|
| 1. mjesto | 100 |
| 2. mjesto | 80 |
| 3. mjesto | 60 |
| 4. mjesto | 50 |
| 5. mjesto | 45 |
| 6. mjesto | 40 |
| 7. mjesto | 36 |
| 8. mjesto | 32 |
| 9. mjesto | 29 |
| 10. mjesto | 26 |
Ovaj sustav koristi se od sezone 1991./1992.
Ukupni poredak i poredak po disciplinama
U Svjetskom kupu postoje dvije glavne vrste pojedinačnih poredaka.
Ukupni poredak obuhvaća bodove osvojene u svim disciplinama. Skijaš ili skijašica s najvećim brojem bodova na kraju sezone osvaja veliki kristalni globus.
Poredak po disciplinama obuhvaća bodove osvojene samo u određenoj disciplini. Tako postoje zasebni poretci za slalom, veleslalom, super-G i spust. Pobjednici pojedinih disciplina osvajaju mali kristalni globus.
Primjerice, ako skijašica pobijedi u slalomu i osvoji 100 bodova, a zatim zauzme peto mjesto u veleslalomu i osvoji još 45 bodova, imat će:
- 145 bodova u ukupnom poretku
- 100 bodova u slalomskom poretku
- 45 bodova u veleslalomskom poretku
Takav sustav omogućuje da skijaši koji su specijalizirani za samo jednu disciplinu osvoje mali kristalni globus, čak i ako nisu među najboljima u ukupnom poretku.
Uz pojedinačne poretke postoji i Kup nacija, u kojem se zbrajaju bodovi natjecatelja pojedinih reprezentacija.
Završnica Svjetskog kupa
Na kraju svake sezone održava se završnica Svjetskog kupa, na kojoj nastupaju najbolji natjecatelji.
Za razliku od redovitih utrka, na finalu je broj sudionika ograničen jer samo najbolji iz pojedine discipline i ostali natjecatelji koji ispunjavaju propisane uvjete imaju pravo nastupa.
Bodove dobiva samo prvih 15 natjecatelja, što završne utrke čini posebno važnima u borbi za kristalne globuse.
Upravo se na finalu često odlučuje o ukupnom pobjedniku sezone, ali i o osvajačima malih kristalnih globusa.
Tko je osvojio najviše velikih kristalnih globusa?
Povijest Svjetskog kupa obilježili su brojni legendarni skijaši, ali nekoliko imena posebno se ističe.
Marcel Hirscher – osam velikih kristalnih globusa
Austrijski skijaš Marcel Hirscher rekorder je u muškoj konkurenciji s osam osvojenih velikih kristalnih globusa, a svih osam osvojio je zaredom, od 2012. do 2019. godine.
Marco Odermatt i Marc Girardelli osvojili su po pet velikih kristalnih globusa. Odermatt ih je osvojio pet zaredom, dok je Girardelli svoje naslove osvajao između 1985. i 1993. godine. Pitanje je može li Odermatt dostići legendarnog Hirschera.
IZMEĐU VRATA – Jeste li znali?
Hirscher se u listopadu 2024., nakon pet godina stanke, vratio u Svjetski kup, ali ovaj put nastupajući za Nizozemsku.
Mikaela Shiffrin i Annemarie Moser-Pröll – po šest globusa
U ženskoj konkurenciji rekord dijele Amerikanka Mikaela Shiffrin i Austrijanka Annemarie Moser-Pröll.
Obje su osvojile po šest velikih kristalnih globusa.
Shiffrin je svoj šesti naslov osvojila u sezoni 2025./2026., čime se izjednačila s rekordom koji je Moser-Pröll držala desetljećima.
Mikaela Shiffrin najuspješnija je skijašica svih vremena po broju pobjeda u Svjetskom kupu, a do kraja sezone 2025./2026. ostvarila ih je čak 110.
IZMEĐU VRATA – Jeste li znali?
Shiffrin je prva osoba u povijesti Svjetskog kupa koja je ostvarila više od 100 pojedinačnih pobjeda.
Zašto je Svjetski kup toliko poseban?
Alpsko skijanje sport je u kojem se svaki natjecatelj ne bori samo protiv suparnika nego i protiv vremenskih uvjeta. Snijeg, temperatura i vjetar često mogu utjecati na rezultate skijaša i baš zato je praćenje ovog sporta izuzetno zanimljivo.
Ponekad o pobjedi ili mjestu na postolju odlučuje samo jedna stotinka sekunde ili jedno proklizavanje. Sve to dodatno pridonosi napetosti ovog sporta.
Također, svaka staza priča je za sebe. Najpoznatije utrke su one na Streifu u Kitzbühelu te utrke u Wengenu, Schladmingu, Adelbodenu i Alta Badiji. Svako mjesto ima posebnu čar.
Na Skijaškom Kutku pratit ćemo rezultate, kalendar utrka, borbu za kristalne globuse i nastupe hrvatskih skijaša.
Vidimo se na stazi! ⛷️
